CD I DVD UREDJAJI

1. Uvod

Stalnim razvojem računara, svakodnevno se povećava količina podataka kojom se rukuje, te se pojavila potreba za njihovom cuvanjem, jednostavnim prijenosom podataka i arhiviranjem. Sve to je trebalo osigurati od ostećenja koje moze prouzrokovati nestanak energije ili kvar računara. Bilo koji uredjaj za cuvanje podataka bi trebao zadovoljavati osnovne zahtjeve:

trajnost-da podaci budu nepromenjeni i neosteceni, bez energetskog izvora

jednostavnost-da je uredjaj jednostavan za rukovanje

kompaktnost-da je uredjaj sto manjih dimenzija

brzina-da se podaci ucitavaju brzo

cena-da ceo sistem (pogonski mehanizam i uredjaj bude jeftin.

Na pocetku , za tu namenu je sluzio papir u obliku listova, vrpca i kartica, na kojima bi se nizom rupica zapisivali podaci, no iako je ispunjavao zahteve u početku, razvojem tehnologije, izbacuju  ga druge tehnologije.

Danas, gotovo sve zahteve ispunjavaju dve tehnologije, magnetska i optička. Magnetski uredjaj, za spremanje podataka, koristi se svojstvima magnetskih stvari, pa u njih ubrajamo: magnetske vrpce, bubnjeve, kartice i diskove (diskete i čvrste diskove).

Optička tehnologija, tehnologija s najvećom perspektivom, koja se i danas intenzivno razvija, temelji se na fizikalnim svojstvima svjetlosti. Kao izvor svetlosti pri upisivanju i čitanju podataka kod optičkih diskova sve radi laser. On ima mogućnost stvaranja vrlo uskog snopa svjetlosti i time stvaranja relativno velike energije na maloj povrsini. Od svih sistema za cuvanje velike količine podataka, optički diskovi imaju najveću gustinu cuvanja (broj koji govori o tome koliko se bitova moze sacuvati po jedinici povrsine) i 20 puta je veća od gustine podataka magnetskog diska.

Od tehnologija za cuvanje podataka, koje su u razvoju, odnosno, polako krče svoj put ka trzistu, to su Flash Memorija (danas već vrlo često koristena), Blu-Ray diskovi, koji su jos u razvitku, digitalni papir i ostali.

2. Tehnologija CD i DVD uredjaja

2.1. Kad je nastao CD uredjaj

Compact Disc (CD), nastao je 1982. saradnjom kompanija Sony i Phillips, pri čemu je zapravo doslo do saradnje na području tehnologije snimanja, enkripcije podataka i modulacije signala radi postizanja visoke pouzdanosti CD-a i niske osjetljivosti na ostećenja. Vjerovali ili ne, probusite li rupu (npr. promjera 5mm) u Audio CD-u, nećete to primijetiti kod reprodukcije. Prvi standard bio je CD-DA (Compact Disc - Digital Audio), a računalna industrija ubrzo je shvatila da na CD-u mogu biti pohranjeni i drugi podatci 252i87c pa je uskoro definiran i CD-ROM. CD-R, najrasireniji WORM (Write Once Read Many) format, izum je tvrtke Taiyo Yuden, a standardiziran u studenom 1990.

2.2. Mit o trajnosti medija

Iako se u početku tvrdilo da su CD mediji vječni i apsolutno otporni na fizička ostećenja, prve prognoze trajnosti tiskanih CD medija bile su oko dvadeset godina. Naravno, tada se radilo o Audio CD-u, koji je, barem sto se tiče fizičkih ostećenja, bio znatno manje osjetljiv od vinilne ploče, no najvećim dijelom to je zasluga izvrsne enkripcije i zastite podataka na audio CD-u. Ona omogućava lako ispravljanje gresaka i čitanje podataka, čak i kod vrlo ostećenih Audio CD-ova. Vrlo brzo, otkrilo se da je aluminij u reflektivnom sloju CD-a (tzv. "reflektoru"), radi kiselosti pokrovnog laka diska, vrlo podlozan koroziji, nazvanoj "truljenje diska" pa s vremenom gubi refleksivnost i tako onemogućava čitanje podataka s diska. Suvremeni diskovi (CD i DVD) proizvode se daleko kvalitetnije nego prvi mediji, a pokrovni

(odsjaj interferentih boja)

lakovi nisu agresivni i proizvođači tvrde da je predviđen zivotni vijek suvremenih medija između stotinu i dvije stotine godina. Osim toga, refleksivni sloj suvremenih medija je načinjen od zlata čime je izbjegnuta korozija. Trajnost od stotinu godina procijenjena je pod uvjetom da nema mehaničkih ostećenja. Radi se samo o starenju materijala medija, odnosno promjenama nastalim kemijskim i fizikalnim procesima u materijalu. Danasnji problem je pitanje kvalitete. U svijetu postoji tek dvadesetak proizvođača medija te činjenica da proizvode medije različite kvalitete za različite marke je zanimljiva. A jos zanimljivija je da proizvode medije različite kvalitete za iste marke! Tako da ona poslovica "plati, pa se rugaj" ipak stoji. Vrlo je vazno znati koje medije koristite i tko ih proizvodi.

2.3. Tipovi optičkih medija

Trenutačno mozemo govoriti o ukupno sedam tipova snimljivih i izbrisivih medija: CD-R, CD-RW, DVD-R, DVD-RW, DVD+R, DVD+RW, DVD-RAM. U osnovi, njihova "arhitektura" vrlo je slična. Zahvaljujući tehnoloskom razvoju, DVD mediji imaju veći kapacitet. Treba spomenuti i najnoviju, Blu-Ray tehnologiju, koja plavim laserom, s jos kraćom valnom duljinom, uspijeva "ugurati" jos vise podataka na jednak prostor. Najrasireniji su CD-R mediji, ponajprije radi rasirenosti snimača i izuzetno niske cijene.

2.4. Arhitektura optičkog medija

U osnovi, svi mediji se sastoje od nekoliko slojeva: polikarbonatnog supstrata, koji kod tiskanja CD-ova i DVD-ova (CD-ROM, CD-Digital Audio, DVD-ROM i DVD-Video), već sadrzi informacije pohranjene u tzv. "jamama" i "kopnima", a kod medija za snimanje samo spiralnu stazu (pregroove) koja sluzi za vođenje (tracking) servo mehanizma sa glavom za čitanje i pisanje i mjerenje vremena, budući da se duljina "jama" i "kopna" određuje i mjeri taktom medija definiranim "valovitosću" (wobble) pregroove-a. Dođe li do fizičkog ostećenja polikarbonata (na primjer, ogrebotine), ona neće smetati pri čitanju, jer je laserska zraka fokusirana na dubinu na kojoj se nalaze podaci, no zanimljivije je da se greske ipak mogu pojaviti čak i kod laserske zrake. Kod medija za snimanje tu se jos nalazi i sloj za pohranu podataka, a njegov sastav ovisi o proizvođaču, tipu medija (izbrisiv ili neizbrisiv) i tipu strategije snimanja. Zatim dolazi reflektivni sloj (poznat i kao "reflektor"), u posljednje

5 __________ ______ ____ _____ _______ ______ ______ Seminarski rad: CD i DVD mediji

vrijeme gotovo uvijek načinjen od zlata. na kraju dolazi pokrovni lakirani sloj, koji stiti reflektivni sloj od mehaničkih ostećenja i pruza podlogu eventualnom dodatnom sloju za apsorpciju tinte, kod medija namijenjenih za ispis u odgovarajućim tintnim pisačima. Kod čitanja, pojedine "jame" i "kopna" imaju odgovarajuće duljine, a čitač zamjećuje samo prijelaze među njima. Mjereći vremenske razmake između takvih promjena i demodulacijom signala, dolazi se do podataka snimljenih na mediju. Po potrebi, radi se i korekcija greske, a takvi, ispravljeni podaci se zatim prosljeđuju u računalo. Uslijed kemijskog i fizikalnog djelovanja moze doći do promjene duljine zapisa, asimetrije ili same spirale (naročito ako su oni na granici tolerancije), sto povećava jitter, pa će mehanizam pogresno tumačiti očitane podatke i u nekim slučajevima ih neće biti moguće ispraviti.

2.5. Snimanje i "boje"

Kao i drugi snimljivi ili izbrisivi mediji, CD-R u supstratu ima već unaprijed utisnutu stazu, koja sluzi za vođenje glave za čitanje i pisanje. Budući da nije moguće stvarati "jame" u supstratu, kod snimljivog CD-a postoji i sloj organske boje (dye), koja pod utjecajem visoke temperature stvorene laserskom zrakom mijenja strukturu i postaje neprozirna, pri čemu kod čitanja dolazi do refrakcije ili vrlo slabe refleksije laserske zrake, sto pri čitanju omogućuje

Kod CD-RW medija, podatkovni sloj je načinjen od Ag-IN-Sb-Te slitine koja mijenja fazu, a kod CD-R medija od organske boje. Zastita je bitno manja nego na DVD-u, jer je podatkovni sloj s jedne strane zastićen samo tankim slojem pokrovnog laka i eventualno tiskom.

6 __________ ______ ____ _____ _______ ______ ______ Seminarski rad: CD i DVD mediji

"prepoznavanje" prijelaza "mutnog" u "prozirno", slično kao i kod tiskanih medija. Materijal organske boje u posljednje je vrijeme gotovo isključivo PhthaloCyanine (ili Advanced PhthaloCyanine) pa disk ima boju metalnog reflektivnog sloja. Drugi najpopularniji materijal je Cyanine, prvi materijal koristen u ovu svrhu, a lako je prepoznatljiv po boji, koja je plava ili zelena, ovisno o materijalu reflektora (srebro ili zlato). Također, plave boje je i Metallized Azo, a svijetlozelene je Formazan.

Da bi sakrio metodu zastite (i dodatno povećao atraktivnost), Sony je za svoju PlayStation konzolu proizvodio diskove crne boje supstrata (kao i drugi proizvođači CD-ROM-ova za PS). Crna boja (suprotno općem misljenju) nema bas nikakve veze sa zastitom diska. Smanjenjem proizvodnje igara za PlayStation doslo je do neiskoristenosti pogona, pa su proizvođači započeli proizvodnju crnih CD-R medija, koje je moguće nabaviti i na domaćem trzistu. Pokazalo se da su crni mediji otporniji na ultraljubičastu svjetlost i samim time trajniji od ostalih, ali su ponekad teze čitljivi u nekim starijim uređajima (posebno u audio CD reproduktorima).

CD-RW mediji lako su prepoznatljivi po svojoj sivoj boji, budući da umjesto boje kao nositelj podataka koriste slitinu srebra, indija, antimonija i telurija (Ag-In-Sb-Te). Tehnologija je analogna onoj kod CD-R medija: potrebno je stvoriti prozirne i neprozirne dijelove (jame i kopna). Ipak, ovdje se struktura moze mijenjati vise puta, a radi se o promjeni faze materijala. Inicijalno, slitina se nalazi u amorfnoj fazi (prozirna je), a zagrijavanjem iznad temperature talista i naglim ohlađivanjem prelazi u kristaličnu fazu. Vraćanje u amorfnu fazu obavlja se ponovnim zagrijavanjem ispod temperature talista. Razlika između CD-R medija i CD-RW medija je i u refleksivnosti: CD-R mediji imaju refleksivnost od 65% do 70%, a CD-RW mediji od 15% do 20% pa je potreban i osjetljiviji mehanizam za čitanje radi manje margine pogreske.

CD-RW mediji su lako prepoznatljivi po svojoj sivoj boji, buduci da kao nositelj podataka koriste slitinu

Ag-IN-Sb-Te

7 __________ ______ ____ _____ _______ ______ ______ CD i DVD mediji

2.6. DVD formati

DVD mediji stvorili su gomilu problema, ponajprije korisnicima, a i proizvođačima DVD snimača. Iako mozemo reći da je rat formata konačno gotov, jos uvijek postoje razlozi za i protiv pojedinih DVD formata. Činjenica je da svi imaju svoje prednosti i mane, pa pri odabiru formata treba najprije razmisliti o namjeni. Za razliku od CD medija, supstrat je dvostruko tanji radi boljih performansi čitanja potrebnih zbog preciznije tehnologije snimanja (sitnijeg zapisa). Budući da supstrat debljine 0.6mm nije dovoljno čvrst, podatkovni sloj (phase change ili organski sloj) nalazi se u "sendviču" između dva takva sloja, a tu je i reflektivni sloj. Posebni zastitni slojevi kao kod CD-a stoga nisu potrebni.. DVD moze imati dva sloja i dodatno biti dvostran, sto omogućuje kapacitet od 18GB, ali dvoslojan je samo u tiskanoj izvedbi, dok je kod snimljivih medija moguća dvostrana izvedba, ali se ne proizvodi. DVD-R je specificiran 1997., godinu dana nakon objave DVD Video specifikacije. Prva inačica bila je kapaciteta 3.95GB, a tek 2000. objavljena je specifikacija za DVD-R kapaciteta 4.7GB. Stoga ne čudi da kompatibilnost DVD medija s postojećom bazom uređaja nije 100%-tna. DVD-R mediji postoje u dvije izvedbe: "Authoring" za profesionalnu uporabu (izrada master medija, koriste skuplji 635 nm laser) i "General" za opću uporabu (poslovnu i

DVD medij, za razliku od CD medija izgleda poput sendviča: supstrat debljine 0.6mm stiti podatke s obje strane medija. Ilustracija nije načinjena u mjerilu, jer su dimenzije unutarnjih slojeva iznimno malene

8 __________ ______ ____ _____ _______ ______ ______ Seminarski rad: CD i DVD mediji

"potrosačku", koriste jeftiniji 650 nm laser). Iako se tehnički razlikuju i zahtijevaju različite uređaje za snimanje, jednako su čitljivi u svim uređajima. Dodatno, General tip ima i zastitu protiv kopiranja CSS zastićenog sadrzaja. DVD-R General pogodan je za pohranu podataka i jednokratno snimanje videa (budući da se radi o sekvencijalnom zapisu). Presnimljivi format (do 1000 puta), DVD-RW (sluzbeno zvan "re-recordable"), također onemogućuje kopiranje zastićenih sadrzaja i omogućuje samo sekvencijalno zapisivanje, bas kao i CD-RW, pa je pogodan za privremenu pohranu veće količine podataka ili streaming sadrzaja (posebno videa), a CLV tehnologija omogućuje veću brzinu prijenosa podataka. Najveći nedostatak DVD-R/-RW formata je nemogućnost reprodukcije i čitanja u DVD čitačima i reproduktorima, ukoliko disk nije finaliziran (sto onemogućuje i dodavanje sadrzaja).

DVD+RW postoji samo u jednoj varijanti, omogućuje slučajan pristup kod snimanja i zamjenu bilo kojeg 32kB bloka, sto je pogodno za snimanje i editiranje videa u stvarnom vremenu izravno na DVD-u, te drag-and-drop snimanje podataka. Moguće je snimanje i CLV i CAV metodom (iako jos uvijek nema hardvera koji podrzava CAV snimanje) sto ga čini pogodnim za sve primjene, a disk ne mora biti finaliziran da bi ga se moglo reproducirati. Dodatna prednost je mogućnost izbacivanja medija iz pogona u bilo kojem trenutku, bez potrebe za čekanjem da se zavrsi snimanje ili formatiranje medija, a moguće ga je normalno kasnije nastaviti. Mogućnost naknadne promjene tipa (DVD+RW, DVD-ROM, DVD-Video) omogućuje izvrsnu kompatibilnost, a snimanje podataka i multimedijskih sadrzaja u istom datotečnom sustavu, čini ga pogodnim za multimedijalne sustave. Trajnost je jednaka minus formatu: do tisuću presnimavanja. DVD+R format pojavio se kao prosirenje DVD+RW formata, sto je obrnuto od ostalih. Iako ne omogućuje sve prednosti DVD+RW formata (treba finalizaciju za čitanje i ne-plus snimačima), ima nizu cijenu i visoku kompatibilnost.

DVD-RAM najslabije je zastupljen iako ga karakteristike stavljaju ispred "+" i "-" formata. Definiran je jos 1997, a budući da je predviđen primarno za pohranu velikih količina podataka. Imajući na umu potrebu za visokom pouzdanosću, njegovi tvorci definirali su niz

DVD medji mogu biti različitih nijansi, no najčesći su ljubičasti i srebrni.

9 __________ ______ ____ _____ _______ ______ ______ Seminarski rad: CD i DVD mediji

parametara koji to omogućuju, pa je trajnost DVD-RAM diskova čak 100.000 presnimavanja! ZCLV metoda snimanja omogućuje prijenos podataka varijabilnom brzinom, dok se disk vrti konstantnom brzinom. Slučajni pristup i odlično baratanje neispravnim sektorima te zastitno kućiste, koje ga stiti od mehaničkih ostećenja čine ga optičkim pandanom tvrdog diska i zapravo idealnim medijem za trajnu pohranu podataka iako se najčesće koristi za privremenu pohranu.

Najvećim nedostacima mozemo smatrati slabu (ili nikakvu) kompatibilnost s drugim optičkim čitačima i visoku cijenu medija, ali radi se o jedinom mediju koji omogućuje snimanje obostrano (isključivo pakirano u zastitnu kutijicu), povećavajući tako kapacitet na ukupno 9.4GB.

2.7. Blu-ray

Blu-ray Disc (BD) je optički medij nove generacije koji bi se prvenstveno trebao koristiti za pohranu videa u visokoj rezoluciji (high-definition video ili HDTV) i velike količine podataka. Blu-ray standard su zajedničkim snagama razvili grupe PC kompanija pod nazivom BDA (Blu-ray Disc Association). Kapacitet Blu-Ray moze pohraniti znatno vise podataka po sloju, čak 27GB, sto u dvoslojnoj verziji znači do 54GB. Kapaciteti od 100GB i 200GB koji bi koristili 4 do 8 slojeva se jos istrazuju, a TDK je izdao već prvi prototip Blu-ray diska od 100GB.

Blu-ray svoj naziv dobiva po nazivu za kratku valnu duljinu (405 nm) "plave" boje lasera (iako je, tehnički gledano, to plavo-ljubičasta boja, a slovo "e" iz riječi blue je namjerno izostavljeno radi mogućnosti registriranja naziva) koja dozvoljava da se postavi vise podataka od DVD-a, kojem je jednak po svojim fizičkim dimenzijama.

Blu-ray mediji sa i bez zastitne kutije

10 __________ ______ ____ _____ _______ ______ ______ Seminarski rad: CD i DVD mediji

3. Pohrana medija i rukovanje

Nakon sto pohranite svoje vrijedne podatke na medij, potrebno je pravilno pohraniti medij i dobro ga čuvati da bi sto dulje trajao i doista čuvao vase podatke. Gledano s fizičke strane, diskovi su čvrsti ali ne i neunistivi. Pokusajte se drzati sljedećih pravila pri pohrani i čuvanju medija.

3.1. Rukovanje i odrzavanje

1. Kada primate disk, hvatajte ga samo za unutarnji i vanjski obod te svakako izbjegavajte dodirivanje povrsine na koju se snima.

2. Ukoliko se na disku sakupi prasina, potrebno je odstraniti da ne bi usla u osjetljiv mehanizam snimača i tako mu skratila zivotni vijek. Najbolje je samo otpuhnuti prasinu s diska, a ukoliko to nije dovoljno, obrisati je lagano krpicom od meke tkanine, koja ne ostavlja dlačice.

3. Medij (stranu na kojoj se nalaze podaci) brisite isključivo od sredista diska prema van, a nikada kruznim pokretima.

4. Ne koristite otapala ili abrazivna sredstva za čisćenje medija (čak ni alkohol). Također, sredstva za čisćenje tiskanih medija mogu biti opasna za medija za snimanje pa ih se ne preporuča koristiti.

5. Ne dotičite prstima donju stranu medija na nju se snimaju podaci! Prljavstina, masnoća, otisci prstiju i ogrebotine na strani za snimanje onemogućit će dobru snimku!

6. Ne spustajte disk na tvrdu podlogu (čak ni na radni stol, pun je sitne prasine). Spustite li ga stranom za snimanje, moze doći do ogrebotina te će se onemogućiti čitanje. Spustite li ga stranom za označavanje - postoji mogućnost da ostetite refleksivni sloj i unistite medij. Najbolje je medij pohraniti u mapu ili kutijicu da ne bi doslo do eventualnih ostećenja.

Straznja strana CD-medija je vrlo osjetljiva na ogrebotine i prasinu koje mogu smetati prilikom čitanja podataka. Također je osjetljiva na ultraljubičaste zrake.

11 __________ ______ ____ _____ _______ ______ ______ Seminarski rad: CD i DVD mediji

3.2. Pohrana

1. Da biste izbjegli ogrebotine, spremajte medije u njihove kutijice. One su idealne za pohranu jer medij ne dotiče kutijicu plohom za snimanje već samo sredisnju rub, sto se posebno primjećuje na kutijama DVD medija velikog formata.

2. Pohranite medije na suhom, hladnom i mračnom mjestu. Naravno, niti previse niske temperature nisu pozeljne za pohranu, a najgore su brze promjene temperature gdje moze doći do izobličenja ili kemijske degradacije materijala.

3. Ne izlazite medije izravno sunčevoj ili drugoj ultraljubičastoj svjetlosti (unistava podatkovni sloj), vlazi ili visokoj temperaturi.

4. Izbjegavajte kondenzaciju vlage na mediju, jer moze dovesti do odvajanja zastitnog i reflektivnog sloja od supstrata i gubljenja optičkih svojstava supstrata.

3.3. Označavanje

Najsigurnije mjesto za pisanje je unutarnji vijenac diska, prostor na kojem nema refleksivnog sloja. Osim toga, preporuča se pisanje po pokrivenom, dekoriranom dijelu gornje plohe. Za pisanje se preporuča uporaba flomastera mekog vrha, baziranog na vodi, jer flomasteri bazirani na alkoholu mogu ostetiti medij. Uporaba pisaljke tvrdog vrha također je zabranjena radi mogućeg ostećivanja refleksivnog sloja diska. Ukoliko koristite naljepnice, budite vrlo pazljivi: koristite samo kvalitetne naljepnice s visokokvalitetnim ljepilom koje neće ostetiti (korodirati) reflektivni sloj medija. Također koristite mehanizam za lijepljenje ili spindle za medije da biste pravilno zalijepili naljepnicu. Ukoliko naljepnica nije dobro centrirana ili ima nabore, moze doći do ostećenja pogona za čitanje medija radi nepravilnog opterećenja mehanizma. Osim toga, moze doći do poteskoća u praćenju staze i samim time otezanog (ili nikakvog) čitanja s njega. Ovaj problem posebno će biti izrazen kod forsiranih medija (overburn) i medija s iznimno velikim kapacitetom (800MB ili 900MB CD mediji). Svejedno, ne pokusavajte popraviti lose

Po CD-u nije preporučljivo pisati ostrim olovkama, već markerima s mekim vrhom.

12 __________ ______ ____ _____ _______ ______ ______ Seminarski rad: CD i DVD mediji

zalijepljenu naljepnicu jer se izlazete velikoj opasnosti unistavanja medija. Naime, pri podizanju naljepnice, često dolazi do skidanja reflektivnog sloja zajedno s naljepnicom.

3.4. Brzina snimanja

Vazno je ne pretjerivati s brzinom snimanja. Iako su nominalna brzina snimanja na neki medij 52x, to ne znači da će snimka tom brzinom biti kvalitetna. Preporučljiva brzina snimanja je 24x ili najvise 32x - Vjerujte nam, snimanje će trajati tek desetak sekundi dulje, a kvaliteta snimke je bitno veća. Osim toga, kod snimanja na izbrisive CD medije, obavezno koristite odgovarajuće medije. Mediji normalne brzine (1x - 4x) nisu jednaki kao mediji za snimanje većim brzinama (4x i vise) pa će snimanje na neodgovarajući medij uglavnom zavrsiti unistenim medijem.

13 __________ ______ ____ _____ _______ ______ ______ Seminarski rad: CD i DVD mediji

4. Zaključak

Sve skupa je vrlo logično, zivimo u svijetu u kojem tehnologija svakodnevno napreduje, tehnologije koje se bave pohranom podataka se unapređuju, a optički mediji i optički uređaji neće tako lako predati svoj tron. U danasnjem svijetu, gotovo je nezamislivo raditi nesto bez tog medija, koristi ga glazbena industrija, filmska industrija, igračka industrija, softverska industrija, ali i gotovo svaki kućni korisnik za svoje osobne arhive. U svakom slučaju, ukoliko pravilno upotrebljavan, čuvan i odabran to je najbolji medij za pohranu podataka.

14 __________ ______ ____ _____ _______ ______ ______ Seminarski rad: CD i DVD mediji

5. Rječnik CD/DVD terminologije

ATIP - Absolute Time In Pregroove - Identifikacijska oznaka medija, različita ovisno o proizvođaču i tipu medija.

BLER - Block error rate (učestalost greski u bloku) - Broj "sirovih" digitalnih pogresaka pri čitanju prije bilo kakvih korekcija greski.

BLERmax - najveći dopusteni broj BLER-ova. Prema industrijskom standardu, dopusteni broj BLER-ova za CD-ROM iznosi 220, a iznad toga CD-ROM se smatra neupotrebljivim ("losim" - bad disc).

CD - Compact Disc - Digitalni medij oblika diska, promjera 12 cm, načinjen od polikarbonatnog supstrata, reflektivnog metalnog sloja i zastitnog pokrivnog laka. Fizički format CD-a definiran je u standardu ISO9660. Snimljivi CD (CD-R) dodatno sadrzi i podatkovni sloj od organske boje između supstrata i reflektivnog sloja.

CD-E - CD Eraseable - Prvi naziv za izbrisivi tip CD-a, kasnije promijenjen u CD-RW.

CD-R - Compact Disc - Recordable - Termin koji se koristi za opis tehnologije snimljivog CD-a, ali također i opremu, softver i medije, koji se koriste za izradu i snimanje snimljivih diskova.

CD-RW - CD ReWriteable - Izbrisivi tip CD-R-a, umjesto sloja organske boje, kao nosač informacije koristi se sloj od metalne slitine, koja promjenom faze postaje mutna ili prozirna.

Cyanine - Najstariji tip organske boje, koristen za podatkovni sloj CD-R medija. Trenutačno se koristi metalno-stabilizirani kompozit umjesto "sirovog" cyanina, a alternativa je phtalocyanine.

DAO (Disk-At-Once) - Metoda snimanja pri kojoj se čitav disk snima odjednom, bez isključivanja lasera i bez mogućnosti naknadnog dosnimavanja, a omogućuje izradu tzv. ISO kopija i snimanje audio CD-a bez pauza među pjesmama.

DVD - Digital Versatile Disc ili Digital Video Disc - Medij velikog kapaciteta, vanjskim dimenzijama jednak CD-u, čiji je format definiran takozvanim "DVD knjigama". Velik broj formata (plus i minus) posljedica je stalnih promjena specifikacije i borbe za trziste.

DVD-R/RW - DVD format specificiran od udruge proizvođača nazvane DVD Forum.

DVD+R/RW - DVD format specificiran od udruge proizvođača nazvane DVD Alliance

Glass master - Disk od visoko poliranog stakla, prekriven fotootpornim materijalom, na koji se na osnovu podataka iz računala laserom "ucrtavaju" "jame", nakon čega se takav disk "razvija" (poput fotografije ili tiskane elektroničke pločice pod ultraljubičastim svjetlom i tako nastaju vrlo točne "jame". Zatim se disk prekriva niklom ili srebrom koji se nakon galvanizacije pretvaraju u "zig" za injekcijsko lijevanje CD-ova ili DVD-ova.

Injekcijsko lijevanje (injection moulding) - Proizvodni postupak kod kojeg se materijal utiskuje u kalup pod visokim pritiskom i zatim hladi, poprimajući oblik definiran kalupom.

ISO Image (ISO slika diska) - Potpun preslik svih podataka sa CD-a ili DVD-a (tzv. bit-by-bit ili 1:1 kopija) kod koje se kopira sve sto je moguće. Omogućuje jednostavno kopiranje čitavog diska i rad s virtualnim diskovima, a koristi se i za spasavanje podataka s ostećenih medija.

Jame i kopna (pits and lands) - U tzv. "tiskanim" medijima (CD-ROM, DVD-ROM...), jame i staze (zapravo binarni podaci) nastaju kao otisak "ziga" (stamper) u supstratu. Kod snimljivih i izbrisivih medija, dolazi do promjene prozirnosti podatkovnog sloja, sto zamjenjuje "jame". Samo prijelaz se detektira kao binarna jedinica, a sve ostalo su nule.

15 __________ ______ ____ _____ _______ ______ ______ Seminarski rad: CD i DVD mediji

Jitter - srednja vrijednost vremenskog odstupanja prijelaza iz "jame" na "kopno" i obrnuto, prouzročena netočnosću dimenzije zapisa (predugi ili prekratki).

Medij (blank) - Snimljivi CD ili DVD disk. Sastoji se od polikarbonatnog supstrata, organskog sloja za snimanje, metalnog reflektivnog sloja i zastitnog povrsinskog laka. Dodatno moze postojati i dekorativni sloj (tisak) ili sloj za ispis na tintnim pisačima.

OSTA (Optical Storage Technology) - Međunarodna trgovačka udruga za promidzbu optičke tehnologije snimanja u svrhu pohrane podataka i multimedijalnih sadrzaja.

Organska boja (organic dye) - Materijal podatkovnog sloja (nositelja informacije) neizbrisivih medija. Pod utjecajem visoke temperature lasera, topi se i postaje neproziran, sto onemogućuje refleksiju laserske zrake. Svaka promjena refleksije interpretira se kao binarni signal.

Phthalocyanine - Organska boja koja se koristi u većini suvremenih CD-R medija za podatkovni sloj. Boja je namijenjena "short writing strategy" tehnologiji. Patent je vlasnistvo tvrtke Mitsui Toatsu Corporation, ali mnogi proizvođači su otkupili licencu.

Podatkovni sloj (data layer) - sloj nositelj podataka. Kod "R" medija radi se o nekoj vrsti organske boje koja zagrijavanjem laserom postaje neprozirna i tako nastaju "jame". Kod "RW" medija radi se o slitini nekoliko elemenata (Ag-In-Sb-Te) koja promjenom faze postaje neprozirna ili prozirna i tako nastaju "jame" ili "kopna". Kod tiskanih medija (CD-ROM, CD-Da, DVD-ROM, DVD-Video), podatkovni sloj je unutarnja strana supstrata, utisnuta "zigom" za vrijeme injekcijskog lijevanja. Ova boja namijenjena je takozvanoj "long writing strategy" tehnologiji snimanja.

Pokrivni lak (lacquer spincoat) - Akrilni lak nanosi se u vrlo tankom sloju po povrsini reflektivnog sloja kao zastita od abrazije i korozije. Ponekad je na njega nanesen i dekorativni sloj ili sloj za ispis na tintnom pisaču.

Preslusavanje (cross-talk) - mjera količine interferencija (mijesanja signala) koje dolaze iz susjednih staza CD ili DVD medija. Raste suzavanjem razmaka među stazama i kod CD medija sa posebno velikim kapacitetom (90 ili 99 minuta) na samoj je granici tolerancije čitljivosti. Prema specifikaciji "crvene knjige", najveće dopusteno preslusavanje je 50%.

Reflektivni sloj ili reflektor (reflective layer) - Metalni sloj od kojega se reflektira laserska zraka glave za čitanje. Najčesće načinjen od zlata ili srebra, a rjeđe i od platine. Reflektivni sloj tiskanih medija načinjen je od aluminija. Kod dvoslojnih DVD medija, prvi reflektivni sloj je poluproziran.

Supstrat (substrate) - Injekcijski izliven, potpuno proziran i optički visoko kvalitetan polikarbonatni disk. Jedan od najkvalitetnijih supstrata je Makrolon tvrtke Bayer.

TAO (Track At Once) - Metoda snimanja pri kojoj se posebno zapisuje Lead-In, posebno sadrzaj a posebno Lead-Out, a laser isključuje između pojedinih dijelova ili track-ova na disku. Kod snimanja audio CD-a to obavezno uzrokuje pauzu od dvije sekunde među pjesmama.

UDF (Universal Disc Format) - datotečni sustav koji je definirala OSTA, koji se koristi za snimanje podataka na DVD medije i kod paketnog snimanja na CD-R/RW medije.

WORM - Write Once - Read Many (pisi jednom - čitaj vise puta). Termin koji se koristi za opisivanje tehnologije snimanja na neizbrisive CD medije, kao sto je CD-R.

"Zig" (stamper) - dio kalupa za injekcijsko lijevanje polikarbonatnog supstrata, zapravo invertni reljef "jama" i "kopna". U proizvodnji snimljivih i izbrisivih medija, utiskuje se spiralna staza za vođenje glave za snimanje i čitanje.

16 __________ ______ ____ _____ _______ ______ ______ Seminarski rad: CD i DVD mediji

6. Literatura

- VIDI, broj 101, kolovoz/rujan 2004., tema: Test CD i DVD medija

- BUG, broj 144, studeni 2004., tema: CD i DVD mediji - izdrzljive pločice

- BUG, broj 137, travanj 2004., tema: Verbatim mediji - trake, ploče i optika

- Encarta Encyclopedia 2005, pretraga na pojmove CD, DVD, Blu-ray

- Wikipedia, https://www.wikipedia.org, s pretragom na pojmove CD, DVD, Blu-ray

- EliteSecurity forum, tema Optički diskovi https://www.elitesecurity.org/tema/127941-About-Opticki-diskovi